ZGportal Zagreb
 
 
 
ZGportal Zagreb
 
pregled kategorija
  GRADSKE VIJESTI     ZAGREBAČKI VODIČ     POSLOVNE VIJESTI     VAŠI KOMENTARI     ZABAVA
  NAJAVE DOGAĐANJA     SERVISNE INFORMACIJE     MAGAZIN & SCENA     RAZGOVORI     SHOP
ZGportal @ Facebook ZGportal @ Instagram  
ZGportal @ Twitter ZGportal @ Google Plus  
 
ZGportal Zagreb kontaktirajte nas sitemap / mapa stranice pretraga stranice
oglašavanje / marketing
oglašavanje / advertising
art in web zagreb * digital media studio
oglašavanje / advertising
zagreb u slici / galerija slika
pomozimo im
knjižnice grada zagreba
oglašavanje / advertising
oglašavajte se na ZGportalu
oglašavanje / advertising
newsletter zagreb / zagrebački e-magazin
nagradnjače
vremenska prognoza
web hosting centar `Art in Web`
oglašavanje / advertising
art in web zagreb * digital media studio
oglašavanje / advertising
poslovni imenik grada zagreba
oglašavanje / advertising
 
oglašavajte se na ZGportalu
 
GDJE SAM?
>
>
>
uspinjača
 
simboli grada zagreba - gradske povijesne informacije, atrakcije i zanimljivosti

Uspinjača - spoj Gornjeg i Donjeg grada

 
uspinjača / tomićeva ulica, zagreb
uspinjača, donja stanica u tomićevoj ulici u zagrebu
 
Gradska uspinjača je jedan od najpoznatijih simbola grada Zagreba, a iako joj to nije bila prvotna namjena, vremenom je postala i nezaobilazna turistička atrakcija grada Zagreba.

Puštena je u promet 8. listopada 1890. u tadašnjoj Bregovitoj ulici (današnja ulica Josipa Eugena Tomića), a kao inicijator izgradnje navodi se D. W. Klein, osječki poduzetnik. Ideju za izgradnju uspinjače dobio je prebrojavanjem prolaznika koji su se penjali i spuštali po 165 stuba koje su spajale zagrebački Gornji i Donji grad. Zaključio je da bi izgradnja uspinjače, kakvu je tada imala Budimpešta, bila isplativa investicija. Ideju je iznio čelnicima grada Zagreba, i nakon razmatranja, postignut je dogovor o četrdesetogodišnjoj koncesiji - 12. prosinca 1888. isti potpisan. Radovi na izgradnji počeli su 6. svibnja 1889. godine.

Nakon što je puštena u promet (8. listopad 1890.), Uspinjača je omogućila brzu vezu između sve većega Donjega grada i staroga, gornjeg dijela Zagreba, koji je u to doba bio središte političkoga, administrativnoga i duhovnog života.

Trasa je bila dugačka 66 metara i postala je najkraća žičana željeznica na svijetu namijenjena javnom prijevozu, a pogonio ju je parni stroj.

Prvih godina postojanja Uspinjača je imala nekoliko imena (nadimaka) - zagrebačka uspinjača, funicular, željeznica na uže od žice, arni uzvo, drahtseilnahn, stara dama i zapinjača. Ipak je taj stroj bio nešto najmodernije što se pojavilo u Gradu i izazivao je veliko zanimanje građana. Koliko je to bilo davno, govori i podatak da je Uspinjača godinu dana starija od konjskog tramvaja.

Kabine Uspinjače bile su podijeljene na razrede - odjeljci prvog i drugog razreda. Razlika, osim u udobnosti, bila je i u cijeni - vožnja u jednom smjeru prvim razredom stajala je tri, a drugog dva novčića.


uspinjača / fotogalerija `zagreb u slici
uspinjača, tomićeva ulica, donji grad, zagreb


Promjena vlasništva

Iako je ugovor potpisan na četrdeset godina, Klein je zadržao vlasništvo nad Uspinjačom samo dvije godine. U travnju 1892. godine, nakon većeg kvara koji je Uspinjaču zaustavio na nekoliko dana, pregledom je zaključeno da zbog stalnih kvarova na postrojenju i nedostataka na građevinskom dijelu objekta cijelu konstrukciju treba temeljito obnoviti. Gradske vlasti potaknute tim izvještajem, zatražile su njezinu rekonstrukciju.

Kako je Klein, financijski iscrpljen gradnjom Uspinjače i neočekivano slabim povratom sredstava ubrzo ostao bez novca, preuređenja se prihvatila firma Ganz et co., preuzevši Kleinovo poduzeće pod dug. Upravu i vodstvo novog poduzeća preuzela je Hrvatska sveopća kreditna banka iz Zagreba. Zanimljivo je da jedan od naziva novog Zagrebačkog čuda, zapinjača, proširio među građanima zbog neprestanih kvarova i zastoja.

Nova tvrtka pokrenula je generalnu obnovu koja je trajala punih devet mjeseci - skinut je cijeli pogonski stroj, demontirane su tračnice, te uzdužni i poprečni pragovi. Obnovljena, ali samo malo manje nepouzdana i često neisplativa, Uspinjača je nakon 40 godina rada, konačno 12. prosinca 1928. godine, prešla u ruke grada Zagreba.

Iako ovih devet mjeseci prekida rada izgleda puno, Uspinjači to nije bio najduži prekid u rada .. on će se dogoditi četrdesetak godina kasnije. Rad Uspinjače zaustavljen je 1970. godine zbog obnove koja je trajala više od četiri i pol godine.

Na posljednjoj godišnjoj skupštini Dioničkog društva parne uspinjače, povodom likvidacije dioničkog društva dioničarima je objavljenja odluka: `Čast nam je izvijestiti Vas da smo temeljem ugovora od 12. prosinca 1888. godine, sklopljenog s općinom grada Zagreba, predali dana 12. prosinca 1928. godine željeznicu sa svim napravama i inventarom, dakle cjelokupnom društvenom imovinom, bez ikakve odštete, gradskoj općini. Dioničarska glavnica u cijelosti je izgubljena, te uslijed toga dioničari na račun svojih dionica ne dobivaju ništa.`


uspinjača i kula lotrščak, ulica josipa eugena tomića, zagreb
uspinjača i kula lotrščak, ulica josipa eugena tomića, zagreb


Uspinjaču preuzima Grad Zagreb

Grad koji je preuzeo upravljanje nad Uspinjačom, donio je 14. ožujka 1929. godine odluku da je administrativno upravljenje predano na Gradskoj štedionici, a prometne, tehničke i financijske poslove preuzeo je Zagrebački električni tramvaj. Tom odlukom dolazi i novo vrijeme za Uspinjaču - ZET je zamijenilo tračnice, a umjesto na drvene pragove, pričvršćene su na nove željezne nosače ubetonirane u postojeće zidano podnožje. Stari vagoni zamijenjeni su novima - kabine su dobile veće prozorima, a izgubile su odjeljke prvoga i drugog razreda.

Uklanjanjem unutarnjih pregrada kabine su dobile jedinstven prostor, s više zraka i svjetla, u kojemu su putnici bili komotniji, a ujedno su, u slučaju duljeg zastoja, mogli lakše izaći iz vagona na pomoćne stube.

U ožujku 1934. godine, nakon velikog kvara parnog stroja uslijed dotrajalosti, Uspinjačin motor je zamijenjen električnim. Novi motor se pokazao vrlo kvalitetnim rješenjem - smanjena je buka i zagađenje, a vožnja je postala ugodnijom, brža i sigurnija.



Moderno doba Uspinjače

Veća obnova Uspinjače dogodila se 1969. godine. Vrlo popularno zagrebačko javno prometalo tada je ostvarivalo prosječno 55.000 vožnji na godinu, pa je zamor materijala postao primjetan. Građevinski inspektorat Sekretarijata za komunalne poslove, građevinarstvo i saobraćaj Gradske uprave Zagreba (današnji Gradski ured) obustavilo je 21. prosinca 1969. rad Uspinjače.

Za građane, ZET je uveo, za istu cijenu karte, autobusnu liniju (vozio je minibus) prema Gornjem gradu.

Obnova Uspinjače je zbog neriješenih financijskih pitanja trajala mnogo dulje nego što se očekivalo. Djelomično je razlog i to što se prvim pregledima otkrilo stvarno stanje Uspinjače - cijelo postrojenje je bilo u toliko lošem stanju da se odlučilo da će se sagraditi nova uspinjača. Nakon četiri godine, u listopadu 1973. počinju građevinski radovi na obnovi. Sredstva potrebna za obnovu namaknuta su dijelom ZET-ovim sredstvima, Gradskom dotacijom i gradskim i bankovnim kreditima.

Novi stanični objekti oblikom i izgledom napravljeni su identično starima, čime je očuvana izvorna arhitektura toga zakonski zaštićenog spomenika tehničke kulture. Jedino je na gornjoj postaji, umjesto dotadašnja dva vozna otvora, sagrađen samo jedan, širi, čime je strojar koji upravlja vožnjom dobio bolji vidik na prugu, a stubište za nuždu (koje se nalazi između obaju kolosijeka) dovedeno je izravno u postaju.

Veliki stari pogonski zupčanici s izmjenjivim drvenim zupcima, vučno uže i ostali vitalni dijelovi postrojenja, predani su na čuvanje Tehničkom muzeju. Od stare je uspinjače ostao samo zidani vijadukt, koji se, iako građen samo od opeke još potkraj 19. stoljeća, pokazao dovoljno jakim i izdržljivim da podnese daljnji promet. No zato je obnovljen armirano - betonski donji postroj pruge, instalirana je nova automatizirana pogonska, sigurnosna i zaštitna oprema, a sagrađene su i nove estetski dotjerane kabine.


uspinjača / panorama grada zagreba
uspinjača / panorama grada zagreba


1974. - novo doba Uspinjače

Nakon obnove i pokusne vožnje pod opterećenjem (u kabine je utovareno tri tone pijeska u vrećama), Uspinjača je nakon najdulje radne pauze u svojoj povijesti (više od četiri i pol godine), obnovljena i uljepšana, svečano puštena u promet 26. srpnja 1974. Osim estetskih promjena, vožnja Uspinjačom je postala ugodnija, bez vibracija i naglih promjena brzine.

Od novijih zahvata istaknut ćemo 2004. godinu, kada se na Uspinjaču ugrađuje hidraulična podizna platforma za lakši pristup osobama s invaliditetom, i 2005. godinu, kada je uoči 115. obljetnice, Uspinjača temeljito obnovljena, a upravljački pogon osuvremenjen.



Tehnički detalji Uspinjače

• dužina pruge: 66 m
• visinska razlika: 30,5 m
• nagib pruge: 52 %
• pomjer čeličnog užeta: 22 mm
• širina kolosijeka: 1,2 m
• snaga motora: 37 kW
• prosječna brzina vožnje: 1,5 m/s
• trajanje vožnje: 64 s
• kapacitet kabine: 28 odraslih putnika / 16 sjedećih i 12 stajaćih mjesta


uspinjača / gornji grad zagreb
uspinjača / gornji grad zagreb


Kako je Uspinjača popularna među Zagrepčanima, svjedoči i dječja pjesmica o Uspinjači:


Uspinjača

Dva konopa, dva kotača,

dvije kutije i dva vozača,

uspinje se pa se vraća,

uspinje se pa se vraća

eto, to je uspinjača.
 
 
 
 
Dodatne informacije:
fotogalerija zagreb u slici
primijetili ste grešku ili su podaci su pogrešno upisani? molimo javite nam!
zadnja izmjena podataka na stranici: 09.11.15.
 
 
 
 
       
 
   
 
 
 
 
 
 
 
 
 
pitajte nas, pitamo za vas informacije o gradu zagrebu oglašavajte se na ZGportalu
simboli grada zagreba djevojka mjeseca / girl of the month vremenska prognoza za grad zagreb
poslovni imenik / žute stranice
besplatna razmjena linkova / free link exchange
jedan klik do svega
promotivne objave / sponzorirani članci
 
.. molimo pričekajte trenutak ..
web hosting centar Zagreb / web hosting, najam serverskog prostora, zakup i registracija internetskih domena
studio BOJA zagreb / studio za web i grafički dizajn
 
kontaktirajte nas
vaše vijesti, najave, obavijesti i poruke šaljite na adresu e-pošte redakcija@zgportal.com
pitajte nas, pitat ćemo za vas
ne možete dobiti odgovore na Vaša pitanja?
pitajte nas, pitamo za Vas
simboli grada zagreba
Tvornica Kulture Zagreb
 
  ZGportal Zagreb
antispam   studio BOJA Zagreb / dizajn i produkcija